3.2.1. Oblici naslova
Naslov akta može imati dva oblika: puni (koji sadržava vrstu akta, broj, ime autora akta, datum donošenja i predmet) ili kratki (koji sadržava vrstu akta, broj i ime autora kad se akt navodi prvi put).
Naslov akta može imati dva oblika: puni ili kratki.
Kad se neki akt prvi put navodi u osnovnom tekstu drugog akta, navodi se njegov puni naslov, a u bilješci se uvijek upućuje na Službeni list u kojemu je objavljen. U pozivanjima se puni naslov navodi u tekstu, a u uvodnim izjavama, člancima i prilozima u bilješci.
U daljnjim upućivanjima na prije navedeni akt navodi se kratki naslov tog akta, bez autora ili upućivanja na Službeni list.
Puni naslov
Sastavnice su punog naslova akta:
vrsta akta (uredba, direktiva itd.),
broj (tj. kratice poput „EU”, „Euratom”, „EU, Euratom”, „ZVSP”), godina i redni broj akta),
ime autora akta,
datum donošenja (datum potpisivanja za akte koje su zajednički donijeli Europski parlament i Vijeće),
predmet,
u dvostruko obrojčenim aktima broj koji je dodijelio autor (vidjeti „Dvostruko brojčano označivanje” u točki 1.2.2.).
Redoslijed tih sastavnica razlikuje se ovisno o jeziku. Sastavnice punog naslova u hrvatskome se jeziku ne odvajaju zarezima.
Uz puni se naslov uvijek navodi upućivanje na Službeni list u kojemu je akt objavljen. U pozivanjima se puni naslov navodi u tekstu, a upućivanje na objavu u bilješci:
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/476 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o mjerama koje Unija može poduzeti slijedom izvješća koje je donijelo Tijelo za rješavanje sporova WTO-a u pogledu antidampinških pitanja i pitanja o zaštiti od subvencioniranog uvoza(1) […]
Pri prvom navođenju u uvodnoj izjavi, članku ili prilogu puni naslov akta navodi se u bilješci uz upućivanje na Službeni list u kojemu je akt objavljen:
Smatra se da transakcije financiranja vrijednosnih papira, kako su definirane u Uredbi (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća(2), ne doprinose procesu utvrđivanja cijena […]
Upućivanje na puni naslov uključuje sve riječi koje su dio naslova, primjerice „o izmjeni …” ili „o stavljanju izvan snage …”, ali ne i druge riječi koje mogu slijediti iza naslova: „kodificirani tekst”, „preinaka” itd.
Kratki naslov
Kratki naslov navodi se u uvodnim izjavama, člancima i prilozima. Njegove su sastavnice:
vrsta akta,
broj (tj. kratice poput „EU”, „Euratom”, „EU, Euratom”, „ZVSP”, godina i redni broj akta),
ime autora akta kad se akt navodi prvi put,
u dvostruko obrojčenim aktima broj koji je dodijelio autor (vidjeti „Dvostruko brojčano označivanje” u točki 1.2.2.).
Uzgojno valjane životinje čistih pasmina upisane u matične knjige trebalo bi identificirati u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća(2).
[…]
Pri kasnijim upućivanjima na isti akt navodi se kratki naslov bez imena autora i bez bilješke:
U slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, Uredbom (EU) 2016/429 određuje […]
Pri navođenju određene delegirane ili provedbene uredbe, punim ili kratkim naslovom, naznaka vrste akta uvijek sadržava izraz „delegirana” ili „provedbena”:
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Međutim, naznaka vrste akta ne sadržava izraz „delegirana” ili „provedbena” ako se na akt upućuje u samom tekstu tog akta, primjerice: „donijela je ovu Uredbu”, „Prilog ovoj Uredbi”, „ova je Direktiva upućena državama članicama”, „članak 2. ove Odluke” itd.