9.5.1. Institucije i tijela

Institucije i tijela treba navoditi po protokolarnom redoslijedu.

Institucije i tijela treba navoditi po protokolarnom redoslijedu.

U sljedećem popisu navedeni su službeni nazivi institucija i tijela po protokolarnom redoslijedu od 1. prosinca 2009. (stupanje na snagu Ugovora iz Lisabona). Ispod popisa nalazi se tablica u kojoj je naveden oblik naziva ovisno o vrsti publikacije te odgovarajuća kratica i sjedište.

(a) Institucije

info:
Tri vijeća (valja ih razlikovati)

U Europskoj uniji

Europsko vijeće

Sastanci šefova država ili vlada (predsjednika ili premijera) i predsjednika Europske komisije, koji se u načelu održavaju četiri puta godišnje. Ti su sastanci poznati i kao „sastanci na vrhu”. Europsko vijeće utvrđuje opće političke smjernice Unije.

Vijeće Europske unije

Ministri država članica sastaju se redovito u okviru Vijeća Europske unije. Ovisno o temama na dnevnom redu, svaku zemlju predstavlja ministar nadležan za određeni djelokrug. Vijeće je glavno tijelo Unije koje donosi odluke i odlučuje o većini zakonodavstva Europske unije.

Izvan Europske unije

Vijeće Europe

Vijeće Europe je međuvladina organizacija, ali nije institucija Europske unije.

(b) Tijelo za vanjsku politiku

(c) Savjetodavna tijela

(d) Ostala tijela

INSTITUCIJE i TIJELA – Različiti oblici naziva
Puni naziv Kratki naziv(1) Kratica Sjedište
Europski parlament Parlament EP Strasbourg(2)
Europsko vijeće Bruxelles
Vijeće Europske unije Vijeće
NB:

U općoj uporabi:

  • Vijeće ministara (u širem smislu)
  • npr. Vijeće za ribarstvo (specijalizirano)
Bruxelles
Europska komisija Komisija Bruxelles(3)
Sud Europske unije (institucija) Sud SEU Luxembourg
  • Sud (instanca)
Sud Luxembourg
  • Opći sud
Sud Luxembourg
Europska središnja banka Središnja banka, Banka ESB Frankfurt na Majni
Europski revizorski sud(4)

U Službenom listu: Revizorski sud

Revizorski sud, Sud ERS Luxembourg
Europska služba za vanjsko djelovanje ESVD Bruxelles
Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor EGSO(5) Bruxelles
Europski odbor regija(6)

U Službenom listu, serija L: Odbor regija

Odbor OR Bruxelles
Europska investicijska banka Banka EIB Luxembourg
Europski ombudsman Ombudsman Strasbourg(7)
Europski nadzornik za zaštitu podataka Europski nadzornik, Nadzornik ENZP Bruxelles
Europski odbor za zaštitu podataka Odbor EDPB Bruxelles
(1)

Kratki oblik može se uporabiti samo ako nije moguća zabuna (osobito za „Sud” i „Odbor”). Pri prvom spominjanju mora se uvijek uporabiti puni naziv.

(2)

Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu. Dodatne sjednice održavaju se u Bruxellesu. Tajništvo je smješteno u Luxembourgu.

(3)

Komisija ima sjedište u Bruxellesu, ali neke se službe nalaze u Luxembourgu.

(4)

„Europski revizorski sud” naziv je u općoj uporabi. Međutim, službeni naziv koji se rabi u pravnim tekstovima je „Revizorski sud Europske unije” (prije 1.12.2009.: „Revizorski sud Europske zajednice”), iako se malokad može naći u tekstovima. Kratki oblik „Revizorski sud” rabi se u Službenom listu.

(5)

Ne smije se uporabiti kratki oblik „Gospodarski i socijalni odbor” ni kratica „GSO”.

(6)

„Europski odbor regija” je naziv koji je u općoj uporabi. U pravnim tekstovima i u seriji L Službenog lista treba uporabiti službeni naziv „Odbor regija”. Akronim u uporabi ne mijenja se (na zahtjev Odbora).

(7)

Sjedište Europskog ombudsmana je u sjedištu Europskog parlamenta. Europski se ombudsman piše velikim početnim slovom kad je riječ o instituciji, no kad je riječ o funkciji, piše se malim početnim slovom. Na primjer:

  • veliko početno slovo (institucija):
    Iz proračuna su izdvojena sredstva za Europski ombudsman.

  • malo početno slovo (funkcija):
    Ured europskog ombudsmana.